JAVNI NATJEČAJ
za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija

Za školsku/akademsku godinu 2019./2020. dodijelit će se:
- stipendije u iznosu 300,00 kn za učenike srednje škole, koji se školuju izvan županije prebivališta
- stipendije u iznosu od 600,00 kn za redovne studente prve, druge, treće, četvrte, pete odnosno završne godine studija, osim apsolvenata, koji studiraju izvan županije prebivališta
- stipendije u iznosu od 300,00 kn za redovne studente prve, druge, treće, četvrte, pete odnosno završne godine studija, osim apsolvenata, koji studiraju u županiji prebivališta

Kriterij na temelju kojih se provodi odabir za dodjelu stipendije su sljedeći:
- opći uspjeh prethodnog razreda osnovne odnosno srednje škole za učenike
- opći uspjeh završnog razreda srednje škole za studente koji se upisuju na prvu godinu odgovarajućeg školovanja, odnosno prosječna ocjena svih položenih ispita za studente druge, treće, četvrte odnosno završne godine,
- materijalni i socijalni položaj,
- uspjeh na natjecanjima.

Opširnije...

Obrazac prijave...

Izjava kandidata...

Izjava o broju članova zajedničkog domaćinstva...

Privola...

Rok za podnošenje prijava je do 5. studenog 2019.

 

Zamjenik općinskog načelnika povodom Dana Općine i blagdana Sv. Augustina darivao je najmlađe stanovnike.
Dar je primilo sedamnaestoro novorođene djece, a zamjenik je njihovim roditeljima čestitao na prinovi te naveo kako Općina Velika puno ulaže u demografski razvoj općine kroz razna ulaganja u infrastrukturu.
Općina Velika dariva svako novorođeno dijete sa 2.000,00 kn, a svako četvrto, peto i više djece u obitelji dobije dodatnih 1.000,00 kn.

  • 2019.08.26 - bebe 01
  • 2019.08.26 - bebe 02
  • 2019.08.26 - bebe 04
  • 2019.08.26 - bebe 05
  • 2019.08.26 - bebe 06

 

 

U periodu od 11.8.-13.8.2019. godine (nedjelja-utorak) postoji UMJERENA (nedjelja i utorak) i VISOKA (ponedjeljak) opasnost od toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje stanovnika za područje naše županije! Ako putujete, pratite upozorenja za područja u koja idete!

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.

Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova.

Rashladite svoj dom

  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
  • Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
  • Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
  • Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
  • Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

Klonite se vrućine

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
  • Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
  • Potražite sjenu.
  • Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
  • Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
  • Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
  • Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
  • Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;

Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;

Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;

Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć.

Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položa,j podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30°C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

I ne zaboravite naše vatrogasce te nemojte paliti vatru na otvorenom dok traju ovakve vrućine !!!

Važni brojevi:

Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)
Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.